Najpoznatije i najposjećenije svetište Majke Božje u nas Hrvata je Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, smješteno među pitomim brežuljcima Hrvatskog zagorja.

Samom svetištu današnji izgled dao je arhitekt Herman Bollé. Svetište obiluje bogatstvom metalnih i tekstilnih sakralnih predmeta kao što su pastoral, kaleži, pokaznice, kadionice, misnice, mitre, zastave, a napose odjeća za Bogorodicu i Isusa. Uz bogatu knjižnicu, posjeduje i velik izbor nabožnih sličica, osobito iz vremena baroka.

Najveći dio povijesti Svetišta povezan je s crnim kipom Majke Božje Bistričke. Kip Majke Božje se po predaji prvotno nalazio u Marijinoj kapeli na Vinskom Vrhu oko 1545. godine. Kad su Turci provalili sve do Konjščine, tadašnji je bistrički župnik prenio Marijin kip u bistričku župnu crkvu sv. Petra i Pavla i zakopao ga pod korom da ga spasi od oskvrnuća. Uz protjerivanje Turaka nastale su u narodu mnoge legende vezane uz čudotvorni kip. Na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića pronađen je kip Majke Božje Bistričke 15. srpnja 1684. i postavljen na glavni oltar bistričke crkve među kipove sv. Petra i Pavla.

Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj.

Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke postala je svetišna crkva tijesna i premalena. Stoga bistrički župnik dr. Juraj Žerjavić (1875-1911), prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta i njegova učenika Hermanna Bolléa, dade proširiti i preurediti crkvu, župni dvor s arkadama, te iz stare crkve načini crkvu u stilu neorenesanse.

Papa Pio XI. (1922-1939) podijelio je 4. prosinca 1923. godine svetištu Majke Božje Bistričke naslov Manje Bazilike.

Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.

No, Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni, crkveni i svenarodni događaj posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca 3. listopada 1998. godine.