preskoči na sadržaj

Valentinovo u korizmenom duhu

Učenici četvrtog razreda su na satu katoličkog vjeronauka uz pomoć vjeroučitelja Antonija Boškića izradili plakat na temu korizme i Valentinova. I korizma i Valentinovo zapravo slave ljubav iako možda ne bismo na prvu došli do tog zaključka. Ljubiti i voljeti svoga bližnjega ne možemo ukoliko se ne odreknemo vlastitoga egoizma što je posebno važno osvijestiti upravo kroz četrdeset dana korizme.


 

Riječ korizma dolazi od latinskog quadragesima, a znači četrdeset dana. Dio je kršćanske crkvene godine, tj. razdoblje od 40 dana u kojem se kršćani pokorom, odricanjem i intenzivnijim življenjem Božje riječi pripremaju za najveći kršćanski blagdan – Uskrs.

Korizma započinje blagadanom Pepelnice ili Čiste srijede. Na taj blagdan u crkvama se izvodi obred pepeljenja kojim se simbolično označava kajanje, budući da je pepeo od davnina simbol pokore i pokajanja. Budući da je ovo razdoblje obilježeno većom pobožnošću i prisjećanjem na Isusovu muku, izbjegavaju se veća slavlja kao što su svadbe i proslave. To se, više nego danas, provodilo u vremenu naših baka i djedova.

O SVETOM VALENTINU


U 3. stoljeću, u doba drevnog Rimskog Carstva, u vrijeme u kojem su Rimljani progonili kršćane, u gradu Rimu živio je mudar i čestit svećenik po imenu Valentin. Kad nije obavljao svoje svećeničke dužnosti radio je u svom vrtu. Jednog dana dođe mu neka djevojčica i zamoli ga da joj da ružu za bolesnog dječaka. Vrativši se nakon nekoliko dana, ispripovjedi mu, kako je dječak bio sretan što je dobio ružu i zamoli ga da joj da još jednu. Valentin joj je dao i drugu ružu da je ponese svom prijatelju, a sam odluči pohoditi siromašne, bolesne i osamljene, noseći im ruže i druge sitnice da ih obraduje. Pročulo se o njegovoj ljubaznosti prema bližnjima.
A pročulo se i da pomaže progonjenim kršćanima, kao i da usprkos carskoj zapovijedi vjenčaje mlade zaljubljene parove. Car je naime bio zabranio vjenčanja jer je znao da će netom vjenčani mladići radije ostajati kod kuće s obitelji nego ići u rat.
Zato su Rimljani odlučili Valentina ispitati i suditi mu po svom zakonu.
Kako je zbog svoje mudrosti i ljubaznosti postao vrlo ugledan među kršćanima, ali i među poganima, sam car Klaudije II., koji je tada vladao, odlučio ga je upoznati.
Valentin je slutio što bi mu se moglo dogoditi nakon susreta s carem pa se molitvom spremio za skori kraj zemaljskog života. Okrijepljen snagom svetih sakramenata hrabro je stupio pred cara koji mu je rekao: "Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak staroj vjeri u rimske bogove." Valentin je odvratio: "Svijetli care, kad bi bar nešto slutio od Božje slave, to nikad ne bi od mene tražio. Krist je za mene pravi Sin Božji."
Na upit jednoga od sudaca što misli o bogovima, odgovorio je: "To su demoni!" Sudska skupština se podigla na noge te zatražila Valentinovu smrt. Valentin je zamolio od cara samo koji trenutak i na brzinu mu je protumačio osnovne kršćanske istine. Car je bio duboko potresen. Ali je gradski prefekt uzviknuo: "Valentin je čarobnjak!" Na to je nastala velika gužva. Car se prestrašio bune u narodu pa je Valentina predao gradskom upravitelju, a ovaj opet sucu Asteriju da ga preobrati.
Asterije ga povede u svoj dom. Međutim nije sudac priveo Valentina na poganstvo, nego je Valentin obratio suca na kršćanstvo. Naime sudac je rekao Valentinu "Ako tvoj Krist može ozdraviti moju kćerku koja je prije dvije godine oslijepila, prihvatit ću i ja kršćanstvo!" Valentin položi ruke na djevojku i prizove Krista u pomoć iskrenom molitvom. I djevojka je progledala! Asterije se odmah dao krstiti, a gradski upravitelj je Valentina dao istući, i naredio da mu odrube glavu.
Bilo je to u večernjim satima 14. veljače 269. godine na Flaminijskoj cesti u gradu Rimu. Sedamdeset godina kasnije na tom je mjestu podignuta crkva.
Svetog su Valentina zazivali u davna vremena za zdravlje, a posebno za ozdravljenje od epilepsije jer je sveti svećenik izliječio jednog padavičara, kao i za zdravlje očiju i ozdravljenje od zaraznih bolesti. U nekim europskim zemljama, a napose u Sjevernoj Americi, i danas ljudi na njegov spomendan izmjenjuju čestitke i darove želeći zdravlje, sreću i svako dobro! Kako i ime Valentin na latinskom jeziku znači “zdrav”, „krepak“, tako bi naš hrvatski Valentin bio zapravo Zdravko.
Car Klaudije začudio bi se modernom slavlju Valentinova, jer na suđenju u Rimu kad je svetac osuđen na smrt, nije bilo govora o ljubavi, nego o Isusu Kristu. Ali djevojke i mladići mole mu se još od 15. stoljeća da im pomogne otkriti i susresti osobu s kojom će sklopiti brak i osnovati obitelj i tako je Valentin postao najpoznatiji kao zaštitnik zaljubljenih.
Sveti Valentine, moli za nas!

Izvori:

http://www.zupa-cernik.hr/index.php/duhovnost/korizma/202-korizma

http://www.smn.hr/katehetski/kateheze/radni_list/Sveti_Valentin_vjeronauk.pdf

 

 



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: ANTONIJO BOŠKIĆ   datum: 13. 2. 2016.

Oglasna ploča

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji




Microsoft 365


Informatika


Korisni linkovi


Klub mladih tehničara


Učenička zadruga Una


Projekt Pet za net


Upisi u 1. razred

Upisi u srednju školu


Udžbenici

Učeničke stranice

Prometna preventiva

Red Button

novi_banner_rb


Saznajte više o sigurnosti na internetu:

 


Anketa
Kako najradije provodite slobodno vrijeme?








Portal za škole

Radoznalci u akciji

CARNet kutak

Radovi iz informatike


Forum

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja

Tražilica




preskoči na navigaciju